Na ovogodišnjoj konferenciji ENTER ( 04. – 06.12. 2025., Split), jednom od najznačajnijih događaja posvećenih suvremenim obrazovnim praksama, razvoju kompetencija učenika i razmjeni stručnih iskustava, održana je sekcija „Srednjoškolski koktel 3: Modularna nastava“ koja je okupila nastavnike i stručnjake iz različitih srednjih škola kako bi predstavili svoje uspješne modele poučavanja. Sekciju je vodila Natalija Palčić, prof. izvrsni savjetnik, a izlaganja su se tijekom popodneva nizala u dinamičnom, inspirativnom tonu. Među posebno zapaženim nastupima istaknulo se predavanje osnivača i profesora naše škole Vitomira i Ivana Tafre koje je pokazalo kako se inovativne metode nastave mogu primijeniti u različitim predmetnim područjima, ali s istim ciljem, osposobljavanjem učenika za vođenje mikro, malih i srednjih poduzeća.
Prezentacija Vitomira i Ivana Tafre pod naslovom „Nastava projektima u PGEŠ Katarina Zrinski“ privukla je dosta pozornosti jer predstavlja primjer sustavno razvijenog, dugoročnog modela koji uspješno integrira opće i strukovne sadržaje. Profesori su na početku predstavili povijesni i razvojni okvir PGEŠ Katarina Zrinski koja već od 1997. godine primjenjuje modularnu nastavu, nadograđenu 2011., čime su postavljeni temelji za suvremene, fleksibilne i kompetencijski usmjerene pristupe poučavanju. Na te je temelje od školske godine 2017./2018. uvedena i Nastava projektima, potpuno integrirani oblik rada koji se provodi u svim ekonomskim razredima, tijekom svih 35 nastavnih tjedana u školskoj godini. Kroz detaljan prikaz strukture i metodologije nastave projektima, profesori Vitomir i Ivan Tafra su pokazali kako se ovaj oblik rada uspješno koristi za povezivanje teorijskih znanja i praktičnih vještina. Učenici se uključuju u projekte koji povezuju ishode iz više općih predmeta, poput Hrvatskog jezika, Matematike, Informatike i društvenih predmeta, sa strukovnim sadržajima iz Ekonomije, Poduzetništva, Marketinga, Računovodstva i Poslovnih komunikacija. Projektni ciklusi uključuju istraživački rad, prikupljanje i analizu podataka, planiranje i izradu konkretnih proizvoda poput poslovnih planova, istraživačkih izvješća ili marketing strategija, a sve se to odvija u timskom okruženju uz aktivno mentorstvo nastavnika. Posebno su naglasili ulogu nastavnika kao voditelja procesa, a ne samo predavača, što učenike potiče na samostalnost, preuzimanje odgovornosti i razvoj poduzetničkog načina razmišljanja, te na digitalne alate koji prate proces u svim fazama, od planiranja i suradnje do obrade podataka i prezentacije, što dodatno osnažuje digitalne kompetencije učenika. Predstavljeni su i rezultati višegodišnje primjene Nastave projektima: povećana motivacija učenika, vidljiv rast komunikacijskih i analitičkih vještina, veća uključenost u proces učenja i bolja povezanost teorijskih znanja s praktičnim situacijama iz svijeta rada.
Na konferenciji je izlagala i predsjednica udruge Poduzetni, Doris Jukić, čije je izlaganje bilo posvećeno razvoju medijske pismenosti kroz debatne aktivnosti koje se provode u našoj školi u sklopu predmeta Medijska pismenost i poslovna komunikacija. Izlaganje je otvorilo važnu temu koja se danas smatra temeljnim preduvjetom odgovornog i informiranog građanstva jer kada se učenici svakodnevno susreću s velikim brojem informacija, često proturječnih ili manipulativnih, medijska pismenost postaje ključna za njihovu sposobnost snalaženja u javnom prostoru. Nastavnica Jukić naglasila je da je debata jedan od najučinkovitijih pedagoških pristupa za razvoj kritičkog mišljenja, evaluacije izvora i argumentiranja stavova. Kroz pripremu za debatu učenici uče analizirati medijske sadržaje, razlikovati relevantne podatke od neprovjerenih tvrdnji, prepoznavati tehnike manipulacije te osvještavati načine na koje se informacije oblikuju u javnom diskursu. Učenici razvijaju i niz dodatnih vještina poput javnog nastupa, aktivnog slušanja i suradničkog rada, a nastavnica Jukić predstavila je i praktične primjere iz vlastite prakse koji jasno pokazuju kako debatiranje pomaže učenicima ne samo u prepoznavanju dezinformacija i razlikovanju činjenica od mišljenja, nego i u izgradnji samopouzdanja i komunikacijske sigurnosti, nužnih za uspješno i odgovorno sudjelovanje u digitalnom i društvenom okruženju.
Oba izlaganja pokazala su dvije različite, ali međusobno komplementarne dimenzije suvremene nastave: razvoj praktičnih, interdisciplinarnih i poduzetničkih kompetencija kroz projektni rad te razvoj kritičkog mišljenja i medijske pismenosti kroz debatne aktivnosti. Oba pristupa stavljaju učenike u središte nastavnog procesa, potiču ih na aktivno sudjelovanje i preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje te ih pripremaju za izazove modernoga društva, digitalnog okruženja i profesionalnog života. Upravo takve prakse, koje sustavno provodi i škola i udruga Poduzetni, potvrđuju važnost inovacija u obrazovanju i pokazuju kako uz motivirane nastavnike i dobro osmišljene modele poučavanja škole mogu postati prostor u kojem učenici stječu znanja i vještine koje nadilaze okvire tradicionalne nastave i pripremaju ih za uspješnu budućnost.
